Marokanski sapuni: Aker Fassi, crni kim, kozje mlijeko

Pisao Hussam Aitelqadi · Osnivač AZOURANE · Sarajevo

Sapun koji nije samo sapun

U Maroku se sapun ne pravi u fabrici. Pravi se u medini, u radionici uz obalu, u dvorištu zadruge, i svaka od tri najpoznatije vrste nosi drugu priču. Aker Fassi dolazi iz Fesa i nosi ime grada u sebi. Crni kim (Nigella sativa) dolazi iz polja oko Meknesa i Beni Mellala. Kozje mlijeko dolazi iz brdskih sela u Srednjem Atlasu. Tri sapuna, ali ne tri varijante istog sastava u različitoj ambalaži. Tri različita obreda. Ovaj tekst raspakuje šta svaki od njih zapravo radi na koži.

Šta je marokanska njega kože i zašto djeluje, to je tema našeg uvodnog teksta. Ovdje idemo dublje u tri konkretna sapuna: porijeklo, sastojci, ko ih pravi, kako se koriste.

Aker Fassi: smjesa koja ima ime grada

Aker Fassi je smjesa porijeklom iz Fesa. Pravi se od latica divljeg crvenog maka (Papaver rhoeas), koji cvjeta u aprilu i maju po marokanskim poljima ječma, i od kore nara (Punica granatum) ubrane krajem ljeta. Ime znači "iz Fesa". Smjesa je dobila nadimak po gradu jer su u medini Fesa, osnovanoj u osmom vijeku, vijekovima radile radionice koje su prah utiskivale u male terakota posude.

U Fesu i širem sjevernom Maroku nevjeste su Aker Fassi stavljale na obraze i usne na dan vjenčanja, kao prvi prirodni karmin koji drži pod voalom i poslije prve čaše čaja. U hamamu se miješa sa gasulskom glinom ili ružinom vodom u masku koja istovremeno boji i čisti. U sapunu pigment daje onu grimiznu boju koja ostane na koži kao tih ton, nikad kao puder.

Latice maka nose antocijane, pigment stabilan na pH bliskom koži (4,5 do 5,5). Kora nara je bogata taninima i punikalaginima. Oni se vežu za proteine kože, produžavaju trajanje boje bez sintetičkih fiksatora i nose blagu protuupalnu aktivnost. Tako se pigment u tradiciji držao bez ijednog fabričkog dodatka.

Ovaj sapun čisti i ostavlja trag topline na koži. Sapun s Aker Fassijem nosi ga u količini koja boji, ali ne ostaje kao puder.

Crni kim: sjeme koje je bilo u svakoj ljekovitoj kutiji

Crni kim ili habba sawda (Nigella sativa) ima jednu od najbogatijih tradicija u marokanskoj narodnoj medicini. U dolinama oko Meknesa sjeme se generacijama koristilo protiv svake vrste kožne iritacije, od ekcema do upala. Crni kim je dio mediteranske apotekarske tradicije: u Maroku, Egiptu, Andaluziji i šire, sjeme se mljelo, ulje se cijedilo i nanosilo na kožu kao smirujuća, blago antiseptička osnova.

U sapunu ulje crnog kima daje tamno oker boju i blago pepeljast miris. Nije svima odmah prijatan, ali koži odgovara. Ljudi skloni crvenilu, reakcijama na nove proizvode i suhoći nalik ekcemu često prijave da ih crni kim smiri već prvom ili drugom upotrebom. Praksa je dovoljno dosljedna da se ulje preporučuje u apotekarskoj tradiciji čitavog Mediterana.

Crni kim se iz sapuna oslobađa polako, tokom sapunanja. Koža ga upija u malim količinama, preko dužeg perioda. To je drugačiji obrazac od krema, gdje sve dođe odjednom.

Kozje mlijeko: masna kiselina najbliža koži

Kozje mlijeko u sapunu radi drugačiji posao od biljnih ulja. Profil masnih kiselina u kozjem mlijeku izuzetno je blizak sebumu ljudske kože, sa visokim udjelom kratkolančanih masnih kiselina (kaprilske, kaprinske, kaproinske) koje biljna ulja nemaju u tim koncentracijama. Te kratkolančane kiseline daju sapunu blagu antibakterijsku aktivnost i onu mekoću koja se osjeti poslije ispiranja.

Mlijeko nosi i mliječnu kiselinu, blagu alfa-hidroksi kiselinu (AHA). U malim koncentracijama pomaže prirodno ljuštenje površinskog rožnatog sloja, bez iritacije. Zato ljudi koji koriste sapun od kozjeg mlijeka često opisuju kožu kao jednostavno glatkiju, a da nisu dodali nijedan poseban piling.

U Maroku kozje mlijeko dolazi iz brdskih zajednica u Srednjem Atlasu, gdje porodice drže mala stada koza koje pasu ljekobilje, žalfiju i timijan. Mlijeko je gušće nego iz industrijske proizvodnje, pa sapun koji se od njega pravi ima izraženu kremastost.

Kako ih koristiti (praktično)

Aker Fassi sapunom operite lice uveče, drugim sapunom, ili ga ostavite za jednom sedmično, kao korak ljepote, a ne svakodnevnog čišćenja. Lagano masirajte deset do petnaest sekundi, ne više, pa isperite mlakom vodom.

Sapun od crnog kima podnosi svakodnevno čišćenje ako imate reaktivnu kožu ili kožu sklonu ekcemu. Za zdravu kožu dovoljno je dva do tri puta sedmično.

Sapun od kozjeg mlijeka je najnježniji od tri. Podnosi svakodnevno umivanje čak i na koži koja ne voli sapune. Ljudi koji ga prvi put probaju obično prvo primijete koliko koža poslije umivanja ne stegne.

Kada je sapun prava ideja, a kada nije

Sapun je u Maroku tradicionalni korak prije ostatka rutine, a ne zamjena za nju. Lice koje trpi sapun na pH oko 9 do 10, čak i najnježniji, traži poslije njega rehidraciju. Blaga pjena koja se ispere hladnom vodom, pa blaga vlaga kao podloga za ulje ili kremu: to je pravi obrazac. Ako tražite svakodnevni čistač, pametnije je posegnuti za čistačem bez sulfata, poput našeg AMAAN čistača. Ako volite sapun kao obred, marokanski sapuni vam daju kulturu i sastojke koje savremeni industrijski sapun ne nosi.

Šta AZOURANE trenutno nudi

AZOURANE trenutno ne prodaje ova tri sapuna. Ovaj tekst ostaje kao vodič kroz njihovu tradiciju i sastojke.

Boja iz Fesa ipak jeste u ponudi: AZGGAGH balzam sa Aker Fassi pigmentom donosi je na usne.

Za lice, gdje sapun zna biti prejak, rutina je AMAAN za čišćenje pa arganovo ulje za vlagu.

Sapun ne mora biti samo pjena. Neka bude obred.