Marokanski sapuni: Aker Fassi, crni kim, kozje mlijeko

Pisao Hussam Aitelqadi · Osnivač AZOURANE · Sarajevo

Sapun koji nije samo sapun

U Maroku se sapun ne pravi u fabrici. On se pravi u medini, u radionici uz obalu, u dvorištu zadruge, i svaka od tri najpoznatije vrste nosi drugu priču. Aker Fassi dolazi iz Fesa i nosi ime grada u sebi. Crni kim (Nigella sativa) dolazi iz polja oko Meknesa i Beni Mellala. Kozje mlijeko dolazi iz brdskih sela u Srednjem Atlasu. Ovo nisu tri sapuna sa istim sastavom u različitoj ambalaži. Ovo su tri različita obreda, i ovaj tekst raspakuje šta svaki zapravo radi.

Šta je marokanska njega kože i zašto djeluje, to je tema našeg uvodnog teksta. Ovdje idemo dublje u tri konkretna sapuna: porijeklo, sastojci, ko ih pravi, kako ih koristiti.

Aker Fassi: smjesa koja ima ime grada

Aker Fassi nije jedan sastojak nego drevna smjesa iz grada Fesa. Pravi se od latica divljeg crvenog maka (Papaver rhoeas) koje cvjetaju u aprilu i maju po marokanskim poljima ječma, i od kore nara (Punica granatum) ubrane krajem ljeta. Ime znači "iz Fesa", a smjesa je dobila nadimak po gradu jer su u medini Fesa, osnovanoj u osmom vijeku, stoljećima radile radionice koje su prah utiskivale u male terakota posude.

U Fesu i širem sjevernom Maroku, nevjeste su Aker Fassi koristile na obrazima i usnama na dan vjenčanja, kao prvi prirodni karmin koji drži pod voalom i poslije prve čaše čaja. U hamamu se miješa sa gasulskom glinom ili ružinom vodom u masku koja istovremeno boji i čisti. U sapunu, pigment daje tu karakterističnu grimiznu boju koja ostaje na koži kao tih ton, nikad vulgarno.

Latice maka nose antocijane koji daju pigment stabilan na pH koži bliskom (4.5 do 5.5). Kora nara je bogata taninima i punikalaginima, koji se vežu za proteine kože, produžavaju trajanje pigmenta bez sintetičkih fiksatora i nose blagu protivupalnu aktivnost. Tako se boja u tradiciji zadržala bez fabričkih dodataka.

Ovo je sapun koji ne samo što čisti, ostavlja i trag topline na koži. Naš TISLIT sapun nosi Aker Fassi u količini koja boji, ali ne ostaje kao puder.

Crni kim: sjeme koje se koristilo u svim ljekovitim kutijama

Crni kim ili habba sawda (Nigella sativa) ima jednu od najbogatijih tradicija u marokanskoj narodnoj medicini. U dolinama oko Meknesa sjeme se generacijama koristilo protiv svih vrsta kožnih iritacija, od ekcema do upala. Crni kim je dio mediteranske apotekarske tradicije: u Maroku, Egiptu, Andaluziji i šire, sjeme se mljelo, ulje cijedilo, i koristilo na koži kao smirujuća, blago antiseptička osnova.

U sapunu, ulje crnog kima daje karakterističnu tamno oker boju i blago pepeljast miris koji nije svima odmah prijatan, ali koži odgovara. Ljudi koji imaju tendenciju ka crvenilu, reakcijama na nove proizvode, i ekcem-like suhoći, često prijavljuju da ih crni kim "smiri" prvom ili drugom upotrebom. Praksa je dovoljno dosljedna da se ulje preporučuje u apotekarskoj tradiciji čitavog Mediterana.

Crni kim u sapunu se oslobađa polako tokom sapunanja, što znači da ga koža upija u malim količinama preko dužeg perioda, drugačiji obrazac od krema, gdje je sve odjednom.

Kozje mlijeko: masna kiselina koja je najbliža koži

Kozje mlijeko u sapunu radi različit posao od biljnih ulja. Profil masnih kiselina u kozjem mlijeku je izuzetno blizak sebumu ljudske kože, sa visokim udjelom kratkolančanih masnih kiselina (kaprilske, kaprinske, kaproinske) koje biljna ulja nemaju u tim koncentracijama. Ove kratkolančane masne kiseline daju sapunu blagu antibakterijsku aktivnost i karakterističnu mekoću poslije ispiranja.

Mlijeko takođe nosi laktoznu kiselinu, blagu alfa-hidroksi kiselinu (AHA) koja u malim koncentracijama pomaže prirodno odšljuštavanje površinskog rožnatog sloja bez iritacije. Ovo je razlog zašto ljudi koji koriste sapun od kozjeg mlijeka često opisuju kožu kao "jednostavno glatkiju" bez da su dodali poseban piling proizvod.

U Maroku, kozje mlijeko dolazi iz brdskih zajednica u Srednjem Atlasu, gdje porodice drže male stada koza koje pasu ljekobilje, žalfiju i timijan. Mlijeko je gušće nego iz industrijske proizvodnje, i sapun koji se od njega pravi ima izraženu kremastost.

Kako ih koristiti (praktično)

Aker Fassi sapunom operite lice uveče, drugim sapunom, ili ga ostavite za jednom sedmično, kao korak "ljepote" a ne svakodnevnog čišćenja. Lagano masirajte deset do petnaest sekundi, ne više, i isperite mlakom vodom.

Sapun od crnog kima podnosi svakodnevno čišćenje ako imate reaktivnu ili ekcem-sklonu kožu. Za zdravu kožu, dva do tri puta sedmično je dovoljno.

Sapun od kozjeg mlijeka je najnježniji od tri, podnosi svakodnevno umivanje čak i na koži koja ne voli sapune. Ljudi koji ga prvi put probaju, obično prvo primijete razliku u tome koliko koža ne "stegne" poslije umivanja.

Kada je sapun prava ideja, a kada nije

Sapun u Maroku je tradicionalni korak prije ostatka rutine, ne zamjena za nju. Lice koje trpi sapun na pH oko 9 do 10, čak i najnježniji, treba poslije njega rehidraciju. Blaga pena koja se ispere hladnom vodom, pa blaga vlaga kao podloga za ulje ili kremu, to je pravi obrazac. Ako tražite svakodnevni čistač, pametnije je koristiti čistač bez sulfata, poput našeg AMAAN čistača. Ako volite sapun kao obred, marokanski sapuni daju vam kulturu i sastojke koje savremeni industrijski sapuni ne mogu.

Naši marokanski sapuni i šira rutina

Naš TISLIT nosi Aker Fassi i pravi se od marokanskih sastojaka. TIFAWIN je piling sapun koji koristi ulje opuncije i bioaktivni piling kroz tanko mljeveno sjeme. TAYRI je sapun od kozjeg mlijeka, najnježniji, za svakodnevnu upotrebu.

Za rutinu koja ide dalje od sapuna i pokriva čišćenje plus hidriranje bez stezanja, pogledajte Face Duo.

Sapun ne treba da bude samo pjena. Neka bude obred.